|
Koliko dnevno obroka uzimate prosecno ? |
|
|
|
WHEELER: Uzimam 5 - 6 obroka.
DUGDALE: Ja sam tu negde od 5 - 6 , a
ponekad i 7.
SARCEV: U mom programu je od 6 - 7 ,cak i
do 8 obroka dnevno. |
|
Kako je sa mastima i ugljenim hidratima ? |
|
|
|
WHEELER: Iako u pocetku ne pazim preterano
no kada mi pocnu pripreme za takmicenje i kada pocinjem raditi na masi
unosim oko 400-500 grama ugljenihhidrata. Trinaest nedelja pre takmicenje
ta kolicina pada na samo 100 grama dnevno i sto sam blizi takmicenju,
kolicina se smanjuje da bi na kraju pala na nulu. Masti pokusavam
maksimalno izbegavati i jedino unosim one koje se nalaze u mesu koje jedam
i to je vrlo malo.
SARCEV: Moj odnos unosa je protein - 45%,
ugljenihidrati - 45% i masti - 10%, sto je otprilike 30 - 40 grama masti
dnevno. Kompleksni ugljenihidrati su moj glavni izvor energije i
rasporedujem ih tokom celog dana. Neposredno nakon treninga, uzimam
jednostavne ugljenehidrate kao dekstrozu i glukozu kako bih nadoknadio
izgubljene glikogenske zalihe. Posle podne su moje energetske potrebe
manje i onda uzimam vise vocnih vecera u izvorima sa dosta vlakana zbog
lakse i temeljitije probave.
DUGDALE: Ja unosim oko 450 grama
ugljenihidrata dnevno sto mi daje dovoljno energije za intezivni trening.
A sto se tice masti, to iznosi otprilike 50 - 70 grama dnevno, ali pazim
na vrstu masnoce i to je uglavnom ulje suncokreta, laneno i maslinovo.
Osim toga jedem dosta ribe koja takoder ima masti ali korisnih -
esencijalnih.
Da li bas morate sve napisati, sto i
koliko jedete, koje su vrednosti namirnica ili radite po instiktu i sto bi
preporucili pocetnicima ?
SARCEV: Ja vodim dnevnik prehrane jos od
1987. Jako vodim racuna o prehrani i svaki dan zelim znati koliko sam
proteina, ugljenihidrata i masti uzeo. Smatram da je vrlo lako pogresiti u
pravilnoj prehrani ako sve moramo drzati u glavi i lako se moze dogoditi
da uzmemo necega previse ili premalo. To takoder savetujem i svojim
klijentima od samog pocetka, jer ce time steci jednu rutinu i samo malim
korekcije u prehrani na gore ili dole mogu regulisati tezinu i misicnu
masu.
WHEELER: Kod mene to bas nije tako
striktno. Treniram vec godinama i znam vec otprilike kada i sto te koliko
moram jesti. Naravno da je dobra ideja da pocetnici pisu i vode brigu o
prehrani kako bi znali izbalansirati potrebne sastojke i kolicine.
Potrebno je nauciti kako telo podnosi i kako reaguje na razlicite
namirnice i njihove kolicine. No ja sada vise ne vodim takve beleske.
Tempiranje je sve. |
|
|
Koliko grama proteina uzimate dnevno ? |
|
|
|
DUGDALE: Moja tezina je sada 105 kg i zato
pazim da unosim vise od od 210 grama proteina i sada to iznosi od 275-375
grama. Najvise je to iz piletine, teletine i ribe.
SARCEV: Ja sam uvek bio protiv one tvrdnje
da previse proteina moze stetiti srcu i bubrezima i nisam se obazirao na
preporuke o dnevnim kolicinama. Zadnjih 10 godina unosim oko 500 grama
proteina svaki dan. Protein je jedini gradivni materijal za misice i ako
ga nema u telu dovoljno, mozes trenirati godinama bez rezultata. Moj
apsolutni minimum dnevnog unosa proteina je je 3 grama po jednom kilogramu
tezine. (Napomena autora: bodybuilding nutricionisti smatraju da je
potrebna kolicina 1- 1,5 grama po kg )
WHEELER: Kao i kod Milosa i moje su
kolicine proteina velike , otprilike 470-500 grama dnevno i to uglavnom od
piletine i Whey proteinskih pripravaka. |
|
|
Kada trenirate za masu koliko kalorija unosite dnevno ? |
|
|
|
SARCEV: Izvan sezone unosim od 4-5000
kalorija. Kada se pocnem pripremati za takmicenje onda broj kalorija
smanjujem na 3500-4000.
WHEELER: Oko 20 nedelja posle takmicenja,
rekao bih od 3600-4000 kalorija.
DUGDALE: Obicno 3300-3600 kalorija
Kombinacije: Protein- ugljenihidrati -
masti |
|
|
Kako izgleda vasa prehrana nakon sto se takmicenja zavrse ? |
|
|
|
MILOS SARCEV: Kod mene nema prevelike
razlike izmedu predtakmicarskog i dela treninga nakon toga. Bodybuilding
je bodybuilding, jedemo iz jednog razloga a to je povecanje ciste misicne
mase. Ne dozvoljavam da uvek izvan sezone izgledam kao da sam na godisnjem
odmoru kada stvarno jedem sve sto volim. Idealno je uvek paziti na ekstra
kvalitetu i sadrzaj namirnica koje jedete i onda cete i izvan sezone, a
pre pocetnih priprema vec izgledati dosta dobro i lakse cete podici masu.
FLEX WHEELER: Nakon takmicarske sezone,
kada drugi odmah krenu sa programom za masu ja pokusam malo opustiti i
dozvoliti telu mali predah, prestanem neko vreme striktno pratiti sta i
koliko jedem. Tada jedem i pizze i hamburgere, no nikada ne preterujem i
uvek pazim da u toku jednog dana ne unesem previse kalorija, radije svako
dan dozvolim malo prekoracenje nego da jedan ili dva dana jedem sve i
svasta. Moj program za masu pocinje oko 20 nedelja posle sezone,kada
pocinjem sa programom za povecanje mase za iducu sezonu. Sada nema neke
velike razlike izmedu treninga za masu i finalnog treninga za definiciju
jer od tada stalno pazim sta i koliko jedem.
MARK DUGDALE: Kada pokusavam dobiti
misicnu masu nakon sezone, ne trudim se previse oko popisa hrane, za
razliku kada se pripremam za takmicenje kada imam napisan kompletni
jelovnik i vrednosti svakog pojedinog obroka do samog takmicenja. U
periodu posle sezone samo pazim da hrana nema praznih kalorija i da unosim
dosta proteina. Nemam bas raznoliki jelovnik i jedem skoro svaki dan
slicnu hranu. |
|
|
Drugi znacajni faktori |
|
|
|
Svi ovi faktori uticu na mogucnost razvoja
nasih misica i snage treniranjem. Imajte na umu da je najuticajniji faktor
u ostvarivanju zeljenih rezultata veoma sporo, kontrolisano vezbanje i
dizanje tezine do pune misicne kontrakcije. Osim dobre tehnike treniranja
i dobro osmisljenog programa rada, takodje je veoma znacajno omoguciti
misicima dovoljno vremena da se oporave. Prekomerno treniranje je cesta
greska, dogadja se ne samo zbog malog vremena odmora vec i zbog prevelikog
broja serija i vezbi za svaku misicnu grupu.
Druga cesta greska je radjenje istih vezbi
duzi vremenski period. Kada god :
misici ne rastu ili ne raste snaga,
dosadno vam je, nemate volje za novi
trening, nista se ne desava
krajnje je vreme da promenite program rada
i za postizanje novih, drugacijih rezultata.
Vecinu ovih faktora koji uticu na snagu
smo nasledili od svojih roditelja i imaju veliki(za neke i odlucujuci)
uticaj na velicinu i snagu. Veoma je vazno da ne postanete opsednuti.
Nismo svi predodredjeni da izgledamo jednako. Bitno je jedino to da
naucite i prihvatite osobine svog tela.A na taj nacin cete moci razviti
razuman program za realne rezultate i svoje licne interese.
Genetika igra ulogu u nasem zdravlju i
izgledu, ali sigurno ne odlucuje o tome kako cesto ili dobro treniramo.
Cak i ako ste rodjeni sa predispozicijom da budete debeli ili mrsavi, vas
nacin zivota ce odrediti da li cete biti snazniji i u formi ili debeli tj.
mrsavi.
Dizanje tegova ima neke prednosti nad
ostalim sportovima (mada ih ima koji imaju potpuno suprotno misljenje).
Prednosti konstantnog treninga su : povecanje snage i tonusa misica,
povecanje velicine misica, jacanje ligamenata i kostiju. Vezbe snage
takodje jacaju psiholosko zdravlje povecanjem samopostovanja, samosvesti i
vrednosti kao pojedinca. Ako razumite i prihvatite svoje telo moci cete
raditi s njim, a ne protiv njega. Svako moze poboljsati svoju snagu,
izgled i osobine efektivnim vezbama snage. Sretno : nadam se da cete
uzivati u mnogobrojnim prednostima vezbi snage. |
|
|
|
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 Sledeća > Kraj >>
|
| rezultata 21 - 30 od 43 |